ABB_logo.jpgAZ_logo.jpgKonzum_logo.jpgMSU_logo.jpgMUO_logo.jpgMagdalena_logo.jpgTZGZ.jpgZaposlena_logo.jpglisinski_logo.jpgpoliklinika_Zagreb_logo.jpgzf_logo.jpg

Biba Salata

Podijelimo duh Božića!

Deseti Božić smo zajedno - vi, ja i naš „Zagreb moj grad“. Lijepi broj godina ispunjava me ponosom i nadom da ću uspjeti još barem toliko održati časopis. Vremena su se promijenila od našeg početka, ne samo nama, svima je pomalo teško stvarati, raditi, ali kad su u pitanju ljubav i volja, malo je lakše.

Gledajući kroz prozor redakcije moj Tomislavac koji u ovo vrijeme izgleda kao iz bajke uz Ledeni park, muziku, klizače, srce mi je puno veselja, ali i nostalgije. Sjećam se brdašca na kojem smo se sanjkali, tada nije bilo nadohvat ruke toplog čaja, kuhanog vina, umjesto muzike bila je naša cika, vika. A bili smo sretni jer smo za razliku od ostale djece, mi s Tomislavca imali svoje „brdo“.

Tada nije bilo Adventa u Zagrebu, okićenih borova nije bilo čak ni u mnogim domovima – na polnoćku smo išli skrivećki, ali duh Božića se osjetio.

Još nekoliko nas dana dijeli od najljepšeg blagdana u godini. Božić je dan obitelji, radosti, veselja, darivanja. Ali ima i onih koji su i taj dan sami, ne mogu i neće se veseliti, neće imati puricu na stolu, mnoga djeca neće primiti darove i njihove oči neće zasjati od sreće. Učinimo nešto, sjetimo se onih kojima je potrebna topla riječ, mali dar, osmijeh, zagrljaj! Sjetimo se djece koja su ostala bez roditelja, bez najmilijih, napuštene i bolesne djece, invalida, djece naših branitelja! Svi možemo izdvojiti malo slobodnog vremena, posjetiti ih i odnijeti darak. Možete se obratiti i udrugama, zakladama koje se brinu za takvu djecu. Sjetimo se i starih ljudi, nemoćnih, i među njima ima ostavljenih i zaboravljenih. Razveselimo ih toplom riječju, nekom sitnicom. Božić je prava prilika da ne budu osamljeni.

Božić će nam biti sretniji i veseliji, ako ga nekome učinimo ljepšim!

Sretan vam Božić!

Iz sadržaja 61. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

PERIVOJ BISKUPA STJEPANA II.
Park Opatovina – jedini kaptolski park

Na Kaptolu u njegovoj dugoj povijesti kao crkvenoga grada nije bilo javnog parka, a za njim nije bilo ni potrebe. Javni prostor svodio se na prostrani Kaptolski trg, a čitavo povijesno naselje bilo je prošarano zelenilom vrtova koji su imali i utilitarnu i estetsku funkciju. No, očito zadovoljna ribnjačkim parkom, gradska vlast povjerila je 1954. projekt parka Opatovina, prvog je i zasad jedinog javnog parka u povijesnom obuhvatu Kaptola, Zvonimiru Fröhlichu. Taj neveliki park Fröhlich je opremio sadržajima, formama i bogatstvom biljnih vrsta, tako da pruža niz prizora i boravišta, pogleda i ugođaja, poput većih i velikih parkova...

 

NADBISKUPSKO BOGOSLOVNO SJEMENIŠTE
Bogoslovija na Kaptolu 29

Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište ili Bogoslovija u Zagrebu najstarija je odgojno-obrazovna ustanova u Hrvatskoj s neprekinutim djelovanjem od kraja 11. stoljeća. U njoj su odgajane neke od najvećih hrvatskih ličnosti, dok su aktivnosti koje su se odvijale u njoj često bile važan dio života grada Zagreba, pa i cijele zemlje. Najpoznatiji bogoslov hrvatskog narod¬nog preporoda bio je Pavao Štoos...
Godine 1874. Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište, udomljujući bogoslovnu školu, ulazi u sastav Sveučilišta u Zagrebu...

 

TEKST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE „MIROSLAV KRLEŽA“
Priča o kaptolskoj školi

Kaptolska škola je najstarija škola u Zagrebu i Hrvatskoj. Rupert Melkus 1876. isprojektirao je novu kaptolsku školu koja je bila sagrađena do početka iduće školske godine; školi sa zapada projektiran je prostran školski vrt za voćnjak i rasadnike.
Prava je njezina vrijednost u lijepoj, udobnoj i mudroj razdiobi prostora u unutrašnjosti: uz prostrane razrede, tu su kabineti, gimnastička dvorana, dvorana za priredbe s kapelicom, tada najmodernije sanitarije, zbornica, široki hodnici i stubišta...

 

 

U POVODU STOTE OBLJETNICE SMRTI FRANJE JOSIPA

 

 Posljednji europski monarh stare škole

Na najdugovječnijega hrvatskoga kralja u Zagrebu podsjećaju spomen-ploče na zgradama sagrađenima u njegovo doba, kad je Zagreb dobio lice velegrada. U napredak Zagreba car i kralj Franjo Josip mogao se i osobno uvjeriti tijekom svoja tri posjeta...
U Državnom arhivu u Opatičkoj 29 do 27. siječnja 2017. Traje izložba Zagreb u doba Franje Josipa I. (1848. – 1916.)

 

 

 

 

 

 

 

OBLJETNICE

 

UZA 160. OBLJETNICU ROĐENJA NIKOLE TESLE (2)

Teslina rodna kuća u Smiljanu

Prije deset godina Republika Hrvatska proglasila je 2006. godinom Nikole Tesle. Donesena je i odluka o gradnji memorijalnog centra u Smiljanu, u sklopu kojeg bi se nalazili rodna kuća Nikole Tesle s novim stalnim postavom, crkva sv. apostola Petra i Pavla s grobljem, gospodarski objekt, tematski park, potok Vaganac i zaravan podno brda Bogdanića. Dizajn kuće temelji se na svjetlu, riječi i zvuku, a prilagođen je Teslinoj sklonosti ravnim linijama, plohama i jednostavnim geometrijskim likovima.
„Najvažniji je proizvod stvaralačkog uma izum. Njegov je konačni cilj potpuno ovladavanje uma nad prirodom i iskorištavanje njenih sila za potrebe čovječanstva. To je težak zadatak izumitelja“ – Tesline su riječi na ulazu u njegovu rodnu kuću...

 

INTERVJU

 Maestro Vladimir Kranjčević: Muziku treba slušati na koncertima

aestro Vladimir Kranjčević, glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog, rođen je u Zagrebu, 21. studenoga 1936. U povodu svojeg osamdesetog rođendana, održao je dva koncerta u Dvorani Vatroslava Lisinskog: 17. studenoga sa zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a i 9. prosinca sa Zagrebačkom filharmonijom i Akademskim zborom „Ivan Goran Kovačić“. Sljedeće godine održat će četiri oproštajna koncerta: 14. i 25. veljače, 7. travnja i 10. svibnja.

- Mi smo valjda jedina metropola koja nema koncertnu dvoranu samo za klasičnu glazbu. U Musikverein u Beču ne može doći nijedan drugi program osim klasične glazbe, a kod nas se Lisinski koristi za sve...
- Način učenja i stvaranja baze za razvoj talenta danas je puno fleksibilniji, napredniji i za dijete prihvatljiviji...
- Obožavam zvona! Cijeli sam život želio stanovati pokraj crkve, ali to mi se nije ostvarilo...

 

 Dagmar Meneghello: Boja žeđi na otoku umjetnosti

Vlasnica Palmižane, mjesta na otočiću Sveti Klement ispred Hvara, novinarka, galeristica i kolekcionarka Dagmar Meneghello, uz rad u turizmu predavala se strastveno umjetnosti, njezinom prezentiranju i sakupljanju djela većinom mladih umjetnika na početku karijere. Danas je Palmižana jedan od najljepših brendova kulturnog turizma Hrvatske.
- Palmižana je teška, uzima i siše snagu. Tradicija je poput mlinskog kamena: melje ako ima ruke da ga okreću...
- Bojala sam se teškog fizičkog rada, ali je žeđ duše, ta boja žeđi, kako ju je nazvala slikarica Nives, nanosila fizičku bol i neprekidan nemir...
- Kako bih preživjela i opstala na pustom otoku bez struje, vode i ostalih civilizacijskih blagodati, bez ljudi i događanja, morala sam se okrenuti umjetnosti; težak fizički rad i surov život potrošili su mi tijelo, ali duša je još živa...

 

 Ana Grgić: Gostima obavezno preporučujem štrukle

Iznimno talentirana i šarmantna 35-godišnja Ana Grgić već je gotovo pet godina šefica kuhinje u prestižnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Kad je preuzela taj posao 2012., postala je prva žena na čelu Esplanadine kuhinje i uspješno nastavila slijediti tradiciju vrhunske gastronomije, uza specifičan potpis koji daje jelima.

- Tijekom prosinca nudimo mirisno kuhano vino, topli grog, punč, vruću čokoladu, božićne kolačiće i štrudl od jabuka; adventski brunch, jela s bakalarom i riblji jelovnik, a na Božić obiteljski ručak; sve ćemo zaokružiti veselom novogodišnjom proslavom.

- Perfekcionist sam i pazim na detalje, pa mi je bitna i prezentacija jela na tanjuru; nastojim kombinirati ukusno s oku ugodnim...

 

 

KULTURA

 

Orašar - najljepša božićna bajka

Pod nazivom Orašar - najljepša božićna bajka otvara se 28. studenoga izložba u Muzeju za umjetnost i obrt, koja će predstaviti povijest ovog planetarno popularnog baleta. Izložbom se obilježava i 85 godina od prvog cjelovitog uprizorenja baleta na pozornici HNK, kojeg je pod originalnim nazivom Ščelkunčik 1931. koreografirala i režirala Margareta Froman.

Zahvaljujući suradnji s Državnim muzejom za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga, na izložbi će se, između ostalog, vidjeti i originalni scenografski kartoni, fotografije i kostimi s praizvedbe u Marijanskom teatru u Petrogradu, 1892. …

 

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI

 

Bračak - energetski djelotvorna rekonstrukcija Kulmerova dvorca

Nekadašnje imanje Obračak i Prilesje kupio je grof Milan Kulmer 1887., kad se oženio Beatom pl. Türk; iste je godine započeo s gradnjom dvorca. Dvorac Bračak je od 2008. prazan, bez namjene i njegovo je propadanje u posljednjih osam godina bilo brzo. Danas se dvorac preuređuje u regionalni centar izvrsnosti i znanja za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, što je primjer kako se može dvorcu dati novi život, slijedeći poslovne, edukacijske i tehnološke potrebe 21. stoljeća...  

 

POSJETILI SMO

 

Moskva - grad u superlativu

Winston Churchill jednom je rekao: „Rusija je zagonetka umotana u misteriju unutar enigme“. I danas mnogi dijele to mišljenje. Iako su od Hrvatske do Moskve nepuna tri sata ugodnog leta, Rusija nam je i dalje pomalo neshvatljiva i daleka.
Tijekom održavanja kongresa FIJET-a boravili smo u glavnom gradu Rusije. Moskva je najveća, najviša, najljepša, najbogatija, najraskošnija, najskuplja svjetska prijestolnica, a urbanistički planovi predviđaju nove goleme zelene komplekse u središtu grada...

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad
za sljedeću godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.