AZ-logo.jpgFiat-logo.jpgFloraart-logo.jpgGrad-Zagreb-logo.jpgINA-logo.jpgJamnica-logo.jpgTZGZ.jpglisinski-logo.jpgmagdalena-logo.jpg

Biba SalataPronalaženje sreće

 

 

Svibanjsko bogatstvo zelenila i mirisa ispunjava mi osjetila, iako sam cipelama ovog proljeća prečesto ugazila u lokvice na ulicama. Sada, kad nas je kiša dobro natopila, nadamo se toplim sunčanim danima, dugim rumenim sumracima i blagim večerima, kako bi sva događanja na otvorenom bila dobro posjećena, a Zagrebački vremeplov u punom sjaju opet oživio Zrinjevac starogradskim štimungom.

Lijepo je uživati u svakom danu i prepoznavati dobre trenutke u razgovorima i susretima na ulici ili pak u glavicama šarenih cvjetova gradskih parkova. I Bundek nas opet dočekuje bajkovitim cvjetnim kreacijama – svake godine pomislim, je li u raju baš tako, rapsodija cvijeća, sretna i vesela djeca, očarana lica posjetitelja!

Sve je dobro kad smo zadovoljni što smo ovdje, a ne negdje drugdje, kad se veselimo idućem danu i događajima koji nas očekuju: otkrivati što skriva riznica katedrale, Domitrovićeva kula, što novo nude muzeji, kazališta, galerije, čestitati 155. godinu HAZU, pozdraviti Nikolu Šubića Zrinskog koji nas samozatajno promatra s obnovljene slike na pročelju ljekarne.

Trebalo bi biti nadaren za pronalaženje sreće u svemu i zato krenite u nezaboravni provod u grad! I u ovom smo broju časopisa za vas istražili što Zagreb nudi, a neke događaje i preporučujemo, nadajući se da ćete otkriti vlastiti talent za pronalaženje sreće.

Želim vam svaku sreću!

Vaša Biba

Iz sadržaja 58. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

ZAGREBAČKA KATEDRALA
Nizvodno niz gotiku

Katedrala je oduvijek bila otisak povijesnih okolnosti, u isto vrijeme crkva i tvrđava, riznica u kojoj su se čuvale vrijednosti i iz koje su se plaćale bitke. Njezini oblici nisu uvijek proizlazili iz neposrednih funkcija ili iz predložaka vremena: zanimljivo je spomenuti da zagrebačka katedrala, na kojoj je devetnaestostoljetni historicizam ostavio tako snažan pečat, ima i vlastitu historiju svoga historicizma...

 

NEKADAŠNJI OLTARI ZAGREBAČKE KATEDRALE  

Bogata povijest zagrebačke katedrale vrlo se lako može ogledati kroz promjene u unutrašnjosti crkve u kojoj se do velike Bolléove obnove nakon potresa 1880. godine nalazilo i izmijenilo šezdesetak oltara. Mnogi od njih izradom i izgledom pružaju jasnu sliku povijesno-umjetničkih promjena i utjecaja svoga vremena, koji su snažno mijenjali život i izgled katedrale. Zbog raznih dogradnji i obnova mnogi od tih oltara sačuvani su samo u opisu, dok su brojni spremljeni ili se upotrebljavaju u drugim crkvama i institucijama...

 

RIZNICA ZAGREBAČKE KATEDRALE (2)
Zlato, srebro i dragulji

Relikvijari, pokaznice i liturgijski predmeti potvrđuju istančan ukus i brigu za dostojanstveno čuvanje, slijedeći sve stilske oblike i tijekove koji su se javljali u najznačajnijim središtima srebrnarsko-zlatarskog umjetničkog obrta. Prve liturgijske predmete od 11. stoljeća radili su domaći majstori i bila su to vrhunska djela umjetničkog obrta; veliku ulogu u kontinentalnoj Hrvatskoj imali su nürnberški, augsburški i bečki majstori...

 

FELJTON

BARUNSKA OBITELJ VRANYCZANY-DOBRINOVIĆ I PLEMIĆKA OBITELJ VRANYCZANY (2)
  Zagrebačke palače i domovi Vranyczanyjevih

Obitelji Vranyczany-Dobrinović i Vranyczany ubrajaju se u među najstarije hrvatske plemićke obitelji, koje su potekle iz grčko-dalmatinske loze bosanskoga roda Dobrinović. S obzirom na to da su pojedini članovi obitelji imali istaknute uloge u političkom, gospodarskom, kulturnom i općenito javnom životu Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije od početka 19. stoljeća do suvremenoga doba, ne čudi da su ove obitelji osigurale sebi trajno zanimanje u javnosti...

NAMJEŠTAJ I INTERIJERI OBITELJI VRANYCZANY-DOBRINOVIĆ
Reprezentativni primjeri historicizma

Dva zagrebačka interijera, temeljna za našu povijest namještaja i unutrašnjeg uređenja iz razdoblja historicizma, bila su u posjedu obitelji Vranyczany-Dobrinović. To je interijer palače Dverce Klotilde grofice Buratti rođ. barunice Vranyczany-Dobrinović, koji je i danas u velikoj mjeri sačuvan u izvornom stanju, te stan Ljudevita baruna Vranyczany-Dobrinovića, danas prostor Moderne galerije, čiji originalni izgled poznajemo s fotografija iz albuma „Palais Ludwig Baron Vranyczany in Agram“ nepoznatog bečkog fotografa koji ih je snimio 1884., a izložene su u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba...

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI
Laduč i Mirkovec - dva dvorca obitelji Vranyczany-Dobrinović

Osamdesetih godina 19. stoljeća obitelj Vranyczany-Dobrinović kupila je pet dvoraca u Hrvatskom zagorju. Laduč i Mirkovec pripadaju modelu dvoraca koji su objedinjavali nekoliko različitih funkcija – vlastelinsko gospodarstvo, stalno stanovanje i ladanje. Možda će dvorci u Laduču i Mirkovcu u budućnosti dobiti neku drugu javnu i dostupnu namjenu, a do tada ili ako se to ne dogodi, sadašnje će ustanove čuvati dvorce kao povijesne građevine koje se smatraju kulturnim dobrom...

 

INTERVJU

  Filip Merčep: Volio bih za marimbu obraditi Bachova djela

Udaraljkaš Filip Merčep zasjao je na glazbenoj sceni 2010., nastupom u finalu Eurovizijskog natjecanja mladih glazbenika. Školovanje je počeo u Glazbenoj školi Ferde Livadića u Samoboru, a diplomirao je 2015. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Nastupa na gotovo svim značajnim glazbenim festivalima u Hrvatskoj, član je Marimba kvarteta i Sudar Percussion ansambla. Lani je osvojio prestižnu nagradu za iznimna umjetnička postignuća - Mladi glazbenik godine.

"Kad sam otišao iz Hrvatske na nekoliko mjeseci, najveći dojam na mene je ostavio taj vanjski svijet: ljudi koji beskompromisno ispunjavaju svoje djetinje snove te naravno, ulagači koji prepoznaju priliku kulturološkog napretka i financijske dobiti..."

Dalibor Jelavić: Ne smijem bježati od sebe

U povodu kritičke retrospektive Dalibora Jelavića u zagrebačkoj Modernoj galeriji, razgovaramo s umjetnikom, čiji je opus jedna od najupečatljivijih vertikala suvremene hrvatske apstraktne i konkretne umjetnosti. Izložba predstavlja više od stotinu ponajboljih Jelavićevih ulja, enkaustika i crteža nastalih od 70-ih godina 20. stoljeća do danas i pokazuje autorove vrhunske domete u prepoznatljivoj ekspresivnoj gesti i moćnom kolorizmu.

"Volio bih izložbu razgledati uz Ivu Šebalja, prijatelja s
 kojim sam volio raspravljati o umjetnosti, iako bih pred njim imao tremu zbog izrazitog osjećaja strahopoštovanja..."

 

ZAGREB MOJ DRUGI GRAD

Jean-Claude Concolato, francuski diplomat i pisac: Zaljubljivanje u Zagreb

"Šarm Zagreba ima delikatnu aromu pjesme Tina Ujevića; jedinstvenost mu daje blizina prirode, bez obzira na to gdje se u gradu nalazite i nadam se da će grad očuvati i uljepšati sve te vrtove skrivene u tajnim dvorištima..."

"Nikada nije lako biti mlad, a kako starimo, najčešće to zaboravljamo; zbog toga sam napisao knjigu o Hrvatskoj i svojem iskustvu u ovoj zemlji..."

(Tekst Jean-Claudea Concolata objavljujemo i na engleskom jeziku.)

 

Vaš primjerak časopisa

Na ovoj stranici pogledajte što objavljujemo u novom broju, a potpuno izdanje časopisa možete kupiti na kioscima Tiska, iNovina ili zatražiti pdf izdanje koje ćemo vam poslati mailom, nakon što uplatite 12 kuna na:

Bibra izdavaštvo d.o.o.
Trg kralja Tomislava 21
IBAN: HR5124 0000 81110046478
OIB: 23929584932

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad za sljedeću godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna.

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu Bibra izdavaštvo, Tomislavov trg 21, 10000 Zagreb ili na žiroračun: HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.

Možete naručiti i pdf izdanje!