ABB_logo.jpgBadel_logo.jpgFranck-logo.jpgTZGZ_logo.jpgVincek_logo.jpgaz.jpgci.jpgesplanada.jpggrb.jpghep.jpgzdravi-grad.jpgzdravi_pod_suncem.jpg

Biba Salata

Deset godina s vama i sa Zagrebom

 

U prekrasnoj palači Dverce 23. ožujka proslavili smo desetu godišnjicu izlaženja časopisa Zagreb moj grad. Bila sam sretna, vidjevši koliko je ljudi došlo sa mnom i suradnicima proslaviti ovu lijepu obljetnicu.

Stihovima Augusta Šenoe „Povrh starog Griča brda, kao junak lijep i mlad, smjele glave, čela tvrda slavni stoji Zagreb-grad“ kazališni glumac Kruno Šarić uveo nas je u proslavu koja je održana pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića i sponzorstvom Turističke zajednice grada Zagreba, A-Z obveznog mirovinskog fonda, Croatia inspecta, HEP-a, Francka, Badela 1862, slastičarnice Vincek, Esplanade. Kroz program nas je i ovaj put vodila Željka Fattorini. Svima puno hvala!

Doajen  hrvatskoga novinarstva Ante Gavranović istaknuo je, među ostalim, da je Zagreb moj grad „jedini dugovječni magazin u kojem nema senzacionalizma i skandala, osim onih koji su obilježili davnu povijest Zagreba, ali ima puno ljubavi prema našem gradu“. Dr. Drago Štambuk pročitao je svoju pjesmu „Alat bola“ za koju je ove godine dobio nagradu „Zvonimir Golob“ za najljepšu ljubavnu pjesmu, a predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, vjerni čitatelj našeg časopisa, zahvalio je na kvalitetnom praćenju rada Akademije i rekao da će časopis postati i svojevrsni udžbenik, s obzirom na to da osim povijesnih pregleda prati i suvremena i kulturna događanja u gradu. Izaslanica gradonačelnika prof. Jelena Pavičić Vukičević istaknula je da grad nisu samo događaji, kulturne i arhitektonske znamenitosti, nego prije svega ljudi, a upravo o njima piše svaki broj našeg časopisa.

Prvi broj časopisa Zagreb moj grad, izašao je u ožujku 2007. Sjećam se njegova uvodnika u kojem sam napisala da bi mogao nositi i naslov Zagreb naš grad, „ali vjerujem da će svatko u ponekom dijelu otkriti upravo svoj Zagreb. Dugo sam nosila u sebi i grad i zamisao da mu posvetim riječi i slike...“

U međuvremenu je časopis postao svojevrsno ogledalo Zagreba – njegove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Zahvaljujući kvaliteti, 2012. dobili smo preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport da se časopis koristi kao dopunska literatura u školama i školskim knjižnicama.Časopis je 2013. nagrađen Poveljom Grada Zagreba za promicanje zagrebačke povijesti i kulture. Posebno mi je draga i Medalja „Marko Polo“, koju mi je krajem prošle godine dodijelila Federacija turističkih novinara i pisaca u turizmu za izuzetan doprinos dugogodišnjem unapređenju turističkoga novinarstva, razvoju i medijskoj promociji grada Zagreba i Republike Hrvatske.

Nekoliko dana nakon svečanosti u Dvercu, predstavili smo slavljenički broj časopisa i u Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“, zahvaljujući voditeljici knjižnice, dr. sc. Jasni Kovačević. Na promociji su o časopisu govorile naše suradnice Milka Babović, Irena Kraševac i Snješka Knežević.

Za desetu godišnjicu časopis je dobio novi izgled naslovnice i loga, a autor redizajna je Branko Hrkač.

Želim i ovim putem ponovno zahvaliti glavnim „krivcima“ zbog kojih je sve počelo, a koji nisu više među nama - svojoj majčici i prijateljici Helgi Vlahović Brnobić, koje su me potaknule i podržale moju ideju o časopisu.

Od prvog broja uz mene su kao suradnice Milka Babović, veteranka hrvatskoga novinarstva, koja s velikom ljubavi i strasti piše o povijesti zagrebačkog i hrvatskog sporta, te dr. sc. Darija Vranešić Bender koja vodi rubriku o zdravlju. Među brojnim drugim suradnicima, najduže s nama je i dr. sc. Snješka Knežević koja je svojim znanjem i tekstovima o povijesti urbanizma našega grada čvrsti stup časopisa. Naše stranice redovito obogaćuje i akademik Tonko Maroević prekrasnim člancima o značajnim osobama iz kulture i povijesti umjetnosti.

Vrijeme piše scenarije, ali režiju ipak potpisuju trenutačne društvene prilike. Stoga u deset godina borbe za časopis veliku zahvalnost dugujem vjernim stalnim sponzorima bez kojih ne bismo mogli opstati: Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, Gradskom uredu za zdravstvo, Turističkoj zajednici grada Zagreba, Croatia inspektu, Zakladi HAZU, A-Z obveznom mirovinskom fondu, kao i mnogim oglašivačima.

Obljetnice nisu najvažnije u životu, ali bih željela zajedno s vama dočekati i proslaviti još mnoge. Želim da Zagreb moj grad ostane dio vašeg i mojeg života.

Iz sadržaja 63. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

NEORENESANSNA GRAĐEVINA HERMANA BOLLÉA
Staklenik u nadbiskupskom vrtu

Iako veličinom skroman, među zanimljivije građevine u kompleksu nadbiskupskog dvora u Zagrebu ubraja se neorenesansni staklenik koji stoji danas između glavnog kolnog ulaza iz Vlaške ulice i istočnoga krila dvora. Građen je od 1881. do 1882., u vrijeme kad je cijeli dvor obnavljan zbog oštećenja u potresu, i jedno je od mnogih djela tada najvažnijeg zagrebačkog arhitekta Hermana Bolléa.

Bollé, arhitekt od kojega su Zagrepčani „navikli gledati samo gotički slog“, staklenikom je pokazao da zna realizirati po „lijepoj osnovi“ i građevinu u stilu talijanske renesanse...

 

FRANJEVAČKI SAMOSTAN NA KAPTOLU
Od gotike preko baroka do Gesamtkunstwerka

Premda su evangelizacijsko i katehetsko poslanje ključne sastavnice franjevačkog reda, a samostan na Kaptolu upravno središte Provincije, neosporno je da su i samostan i franjevci tijekom stoljeća sudjelovali u stvaranju zagrebačke povijesti i prepoznatljivog vizualnog identiteta gradske jezgre. U samostanskom sklopu – monumentalnoj trokrilnoj građevini koja zajedno s dugim korpusom crkve na sjevernoj strani zatvara samostanski vrt – u svim se građevnim elementima te pokretnom inventaru i pisanim svjedočanstvima o najstarijoj povijesti samostana i crkve očituje više od sedamsto godina trajanja...

PLANSKI OSNOVANO NASELJE GRAĐANA
Opatovina – kuće kanoničke i hiže purgerske

„Kad je Kaptol bio utvrdjen, trebalo je ljudi, koji će ga za opsade kao tvrdju i braniti. Toga radi obratio se Kaptol na biskupa Osvalda posebnom molbom, kojoj se biskup odazvao 20. kolovoza 1476. u kojoj crta tužno stanje kraljevine Hrvatske tako živom riečju, da nam se i danas moraju orositi oči kada to rješenje čitamo. Biskup ističe, da je pogibelj od Turaka tako velika, da naslućuje s trepetom skoru propast, od koje Kaptol jedino milost Božja, a uz nju čvrste utvrde i kule osloboditi i sačuvati mogu i zato, kao što je dozvolio Kaptolu, da može sagrditi tvrdju, to mu i sada dozvoljuje, da ju može naseliti s ljudima svjetovnjacima i svećenicima, koji bi ju za obsade mogli braniti...“

 

 

INTERVJU

 

 Gradonačelnik Milan Bandić: Volim raditi i volim ljude

Nakon šesnaest godina na čelu grada Zagreba, hvaljen i osporavan, Milan Bandić osvojio je i šesti mandat. Zagreb je u međuvremenu postao jedan od glavnih gradova država Europske unije i poželjno turističko odredište u vrhu europskih turističkih gradova.

 

  • Potrebno je završiti 5000 fasada, žičaru, izgraditi brzu tračničku vezu s aerodromom, kongresni centar na velesajmu, spasiti Imunološki zavod, izgraditi novih 60 niskopodnih tramvaja, započeti izgradnju Zagreba na Savi...
  • Često se odmaram radeći! Jer kad volite to što radite, onda rad nije tlaka već čisto zadovoljstvo...

Dame sve rade bolje od nas muškaraca, a ja se uvijek nastojim osloniti na najbolje...

 

OBLJETNICE

 

410 GODINA KLASIČNE GIMNAZIJE U ZAGREBU

Škola za hrvatske intelektualce

Najstarija institucija u prosvjećivanju i odgoju mladih ljudi u Hrvatskoj i danas uspješno nastavlja više od četiri stoljeća staru ulogu obrazovanja i odgajanja učenika u najboljoj tradiciji europske klasične kulture. Škola djeluje po najsveobuhvatnijem programu u srednjem školstvu jer uz klasične jezike – latinski i grčki - njeguje i širinu znanstvenih disciplina...

 

 

 

TRISTOTA OBLJETNICA ROĐENJA MARIJE TEREZIJE

Mudra vladarica i reformatorica

Marija Terezija postala je carica kao careva supruga, ali zapravo je ona bila vladarica koja je mužu prepustila tek da se bavi financijskim pitanjima. Reformama je razdvojila sudstvo, upravu i financije, Crkvu stavila pod nadzor države, unaprijedila školstvo i ukinula torturu.

Ubraja se među najveće vladarice u svjetskoj povijesti, poput engleske kraljice Elizabete I. i ruske carice Katarine Velike, a tragovi njezine vladavine vidljivi su i danas, među ostalim i u Hrvatskoj koja je u njezino vrijeme doživjela duhovni i materijalni napredak uz stvaranje temelja za modernizacijske procese u 19. i 20. stoljeću...

 

 

KULTURA

 

UZ IZLOŽBU U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT

UZ IZLOŽBU U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT

U 17. stoljeću u Veneciji se razvijala glazba, ponajviše zaslugom genijalnog Monteverdija, a početkom 18. stoljeća slikarstvo se probudilo iz mrtvila... Tiepolovi glazbeni suvremenici bili su Vivaldi, Galuppi, Albinoni, braća Marcello...

Zahvaljujući odabiru prof. Giovannija Carla Federica Ville, počasnog ravnatelja Pinakoteke u Vicenzi i autora izložbe, izložba u MUO-u prikazuje djela Giambattiste i Giandomenica Tiepola te ostalih značajnih predstavnika venecijanskog slikarskog kruga u 18. stoljeću, poput Gimabattiste Piazzette, Marca i Sebastiana Riccija, Giambattiste Pittonija, Francesca Avianija, Giuseppea Zaisa i mnogih drugih iz bogatog fundusa Pinacotece Civice di Vicenza...

 

UZ IZLOŽBU U GALERIJI KLOVIĆEVI DVORI

Strasna ljepota - iz zbirke Dagmar Meneghello

Začuđujuće likovno bogatstvo sakupljano je na Palmižani na malom hvarskom otočiću Sv. Klementu. Zbirku je s iznimnom motivacijom, ljubavlju i znanjem, stvorila na otok doseljena Zagrepčanka, nekoć novinarka Dagmar Meneghello koja je, čuvajući i obnavljajući obiteljsku baštinu, naslijeđeni prirodni i kulturni ambijent oživjela ugostiteljskom djelatnošću i duboko ga prožela stvaralačkim sudjelovanjem.

Svoj odlazak iz gradske sredine Zagreba ubrzo je nadoknadila intenzivnim druženjem s umjetninama, a potom i sustavnim pozivanjem umjetnika koji su u povlaštenom okružju mora i sunca, svjetlosti i zraka neposredno reagirali vitalnom energijom...

 

UZ IZLOŽBU U MUZEJU GRADA ZAGREBA

Donator i donacija - ususret muzeju hrvatskih slikarica

Profesor književnosti i kolekcionar dr. sc. Josip Kovačić još je 1988. donirao Gradu Zagrebu Zbirku djela hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću (1073 umjetnine), uz uvjet da upravlja Zbirkom do svoje smrti. Godine 2009. u tome mu je počeo pomagati Muzej grada Zagreba. U očekivanju konačnog smještaja i izlaganja ove donacije te kao hommage donatoru koji je preminuo 27. ožujka ove godine, otvorena je izložba Donator i donacija - Ususret muzeju hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću...

 

ZAGREPČANI KOJE NE SMIJEMO ZABORAVITI

 

Zinka Kunc - kraljica belkanta

Ako smo i u jednoj djelatnosti svijetu dali veliki broj slavnih, tada je to zacijelo hrvatska opera, a naša je sugrađanka Zinka Kunc Milanov (1906. – 1989.) doslovce zatvorila jedno od najsjajnijih poglavlja operne umjetnosti u svijetu. Bila je primadona s najduljim trajanjem u Metropolitan operi u New Yorku, u kojoj je provela 29 godina, najljepši sopran 20. stoljeća, kraljica belkanta. Nikada nije pjevala male uloge, uvijek prve sopranske, osobito u verdijanskom repertoaru. Posljednji put posjetila je rodni Zagreb 1985., četiri godine prije smrti u New Yorku...

 

 

SLASTIČARSTVO

 

Povijest zagrebačke sladopekarije

Jakob Leiber, njemački doseljenik, prvi je poznati zagrebački slastičar u javnoj službi, a Vjekoslav Šenoa začetnik je modernoga zagrebačkog slastičarstva i jedan od utemeljitelja poznate zagrebačke škole pripremanja slastica, među kojima su bili Šolc, Rukavina, Žerjav, Kostinčer, Kovačić, Horak, Grahor, Kovilić, Jakšić, Lazić...

Alois Schönoa zapisao je više od 600 recepata za kolače na njemačkom jeziku; njegov praunuk Zdenko Šenoa sa suprugom Marijom preveo je stotinjak recepata na hrvatski jezik i objavio u knjizi „Biskupski sladopek“...

 

INTERVJU

 

 Stjepan Vincek: Zagrepčani najviše vole naše kremšnite i sladoled

Prva mala slastičarnica u Zvonimirovoj 7 otvorena je 1977. kao obiteljski obrt bračnog para Ankice i Stjepana Vinceka. Ove godine obilježavaju 40 godina rada i vodeći su slastičarski brend u Hrvatskoj...

 

  • Koncept slastičarstva se promijenio, danas se traže nove stvari i morate pratiti svjetske trendove jer sa staromodnim pogledom i tradicijom ne stječete nove klijente...

Nije bilo ni nedjelje, ni petka ni svetka i tada sam odlučio: ako se jednog dana osamostalim, nećemo raditi nedjeljom i praznikom...

 

IN MEMORIAM: RELJA BAŠIĆ

 

Gospon Fulir i Ana Šafranek – 45 godina poslije

U prosincu 2014., u broju 51 našeg časopisa, objavili smo zajednički intervju s Mirjanom Bohanec Vidović i Reljom Bašićem, glavnim protagonistima legendarnog filma Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli, temeljenom na romanu Vjekoslava Majera. Relja Bašić umro je 7. travnja ove godine i njemu u spomen ponavljamo taj intervju.

 

  • Konačno mi se pružila prilika da elemente komike, koje nosim u sebi, izrazim karikirajući zagrebačkog hohštaplera...
  • Čini mi se da je glumac potrošni materijal i ima određeni vijek trajanja; bavit' se više od 45 godina svojom profesijom nije pametno...

Beskrajno je ljubav važna i važno je ne forsirati pojam ljubavi – ona ili postoji ili ne postoji. Ja sam neobično malo puta u životu ljubio i bio zaljubljen, ali kad sam bio, onda sam bio do daske!

 

IN MEMORIAM: ZVONKO ŠPIŠIĆ

 

Trešnjevka pretvorena u glazbu

Zvonko Špišić, velikan hrvatske šansone, slikar, boem, pjesnik i istinski zaljubljenik u Zagreb, napustio nas je 17. svibnja ove godine. Prenosimo intervju koji smo objavili u našem časopisu u rujnu 2008.

 

  • Jedan sam od rijetkih stanovnika ovoga grada, ne samo Trešnjevke, koji čitav život stanuje u kući u kojoj se rodio...
  • U ovome mi se gradu dogodilo sve što mi se moglo dogoditi. Završio sam školu, počeo karijeru pjevača i skladatelja, u ovom su se gradu rodila moja djeca, unučad, umrla moja supruga...

Prije trideset godina sam rekao svom prijatelju arhitektu, jer su se već onda počele događati krive stvari, da će arhitekti upropastiti Zagreb...

 

 

ZDRAVLJE

 

Važno je naučiti pravilno disati

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) može se spriječiti i liječiti. Bolest je progresivna, pa je važno da se što ranije otkrije i bolesnici se već u početnom stupnju bolesti uključe u program plućne rehabilitacije koja se sastoji od edukacije, psihosocijalne i prehrambene potpore, promjene ponašanja s osobitim naglaskom na prestanak pušenja, specifičnih terapijskih vježbi i različitih vrsta tjelesnog treninga. Plućna rehabilitacija usmjerena je na smanjenje respiratornih i psihičkih simptoma, poboljšanje tjelesne izdržljivosti, održanje neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima, što rezultira i boljom kvalitetom života... 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad
za ovu godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.