HDS.jpgINA_logo.jpgLIONS_logo.jpgMSU.jpgModerna-galerija-logo.jpgPBZ.jpgTZGZ.jpgaz.jpgelka-90-god-logo.jpggradska-ljekarna-logo.jpgklovicevi-logo.jpgmimara.jpg

Biba Salata

Za drage ljude

 

Toliko sam mislila na vas i toliko toga radila prošlih mjesec dana u Zagrebu! Bila sam na dobrim izložbama, u Umjetničkom paviljonu vidjela strast stvaranja Chagala, Miroa..., u Muzeju za umjetnost i obrt remek-djela Tiepola i Pietra Longia, u Etnografskom muzeju naučila sve o divnoj povezanosti životinja i ljudi, u HNK uživala sam na predstavi Tko pjeva zlo ne misli, u Lisinskom na koncertima i Malkovichevom recitalu, slavila sam 50. obljetnicu Dinamovog najvećeg trofeja, uživala na sajmovima dobre hrane na otvorenom prostoru, pokisla k’o miš, sakrila se u tunel Grič i tamo pogledala neobičnu izložbu koja me odvela u nezaboravno iskustvo putovanja kroz 13 desetljeća hrvatske povijesti...

Sususrela sam puno dragih ljudi na najljepšem zagrebačkom trgu koji je promijenio najviše imena od svih drugih trgova na svijetu, Trgu Republike Hrvatske.

Volim sretati ljude koji se kreću prostorom živog interesa za sve što je izvan njihovog uskog kruga, koji nemaju odgovor na sva pitanja, ali traže, uče, slušaju, šire svoje iskustvo i idu uvijek nekoliko koraka dalje. Uvijek su spremni na iznenađenja i stalno kretanje, njihove se spoznaje šire i mijenjaju, a duh ne miruje i neprestano istražuje.

Ljubav prema glazbi, slikarstvu, literaturi i umjetnosti uopće potrebno je stalno razvijati kao i plemenitost duha, kako bi se došlo do točke s koje se može uživati. To vrijedi i za umjetnost i za život. Za trenutke u kojima se sve otvara, veliko i malo, u glazbi i u kiši, čini život bogatim i višeslojnim, a čovjeka ispunjenim, sretnim i zahvalnim. Evo, dragi čitatelji, na tome sam radila protekli mjesec, da bih vam učinila zanimljivim ovaj broj.

I zato ne štedite svoje dane i vrijeme, kažite da svakom iznenađenju i beskrajnim raznolikostima i vizurama koje nudi moj prelepi Zagreb grad!

Barem jedno poslijepodne treba pobjeći od tuđih očekivanja i vlastitih želja, uzeti svoj komadić “kulturnog uzdizanja”... Jer kaj ti je život? Ovo malo vremena brzo proleti, dvije-tri ljubavi zaboravljene u starim pismima, puno snova, malo strasti, poneka predaja, puno čekanja, nekoliko padova i novih početaka, nekoliko prijateljstava, putovanja... I eto. Čovjek je u jednom trenutku sve, a u drugome ništa. I zato, kad smo tu, trebamo jednostavno vidjeti i doživjeti sve što nas okružuje i svaki dan, svaki sat i svaki udah ispuniti sa tri riječi koje pristaju svakom trenutku, a to su: ljubav, poniznost i zahvalnost. Redoslijed nije bitan.

Iz sadržaja 64. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

JURJEVSKO GROBLJE – PERIVOJ SRPANJSKIH ŽRTAVA
Sastajalište otmjene publike poslije smrti

Kapela se prvi se put spominje 1377. godine, kad građanin Ivan Čemer najavljuje da će u čast svetom Jurju sagraditi drvenu kapelicu izvan gradečkih zidina. Tako u „Poviesti župa i crkava zagrebačkih“ 1896. piše Janko Barlé. U to doba, a ni kasnije, utvrđeno mjesto ni kilometar od sjevernih Novih vrata, na putu koji vodi prema sjeveru, Medvedgradu, Medvednici i selima u njezinom podbrežju, moralo se činiti udaljeno: nadaleko nije bilo kuća, osim klijeti u vinogradima.

Čemer nije doživio da vidi svoju crkvicu, ali je ona ipak podignuta zahvaljujući njegovoj donaciji. Tek nakon dva stoljeća, 1622. godine uza zavjetnu crkvicu spominje se i groblje na kojem se tada pokapaju siromašniji Grečani...

 

KAKO ĆE TRG REPUBLIKE HRVATSKE PODNOSITI I PRONOSITI SVOJE NOVE IME?
Sedam imena jednog trga

U burnim i donekle žučnim raspravama o preimenovanju Trga maršala Tita u proljeće i ljeto ove godine u oči je bola neprestano ponavljana tvrdnja da je to najljepši trg Zagreba, a potom najčešće citirani naziv: Kazališni trg. To nas dovodi do pitanja: je li doista najljepši, po čemu bi to bio i – zašto većina koristi naziv koji je trg nosio 1946. jedva godinu dana? Ključ za objašnjenje tih pitanja glasi: Kazalište. Za genezu i fizionomiju, percepciju i ugled trga kazalište ima glavnu ulogu. Kao i uvijek, odgovore nudi povijest...

NOVI ZAGREB ILI JUŽNI ZAGREB
Grad pokraj grada

Širenje grada na veliko slobodno područje s nekoliko substandardnih zaselaka bilo je odraz tadašnjih društvenih i više političkih prilika koje su rezultirale odlukom vodstva grada na čelu s gradonačelnikom Većeslavom Holjevcem koji donosi radikalnu odluku o gradnji novog Zagrebačkog velesajma preko Save, kako bi zadržao dominantnu ulogu tog sajma na razini bivše Jugoslavije i regije. Ta politička odluka rezultirala je gradnjom novog mosta (Mosta slobode), prometne i infrastrtukturne mreže koja je postala okosnica razvoja grada preko Save - tadašnjeg Južnog Zagreba...

 

KULTURA

 

IZLOŽBA U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT

Četiri venecijanska majstora veduta

Izložba Vedute Venecije iz Zbirke umjetnina Intese Sanpaolo kruna je višegodišnje suradnje Muzeja za umjetnost i obrt i Privredne banke Zagreb, članice Grupe Intesa Sanpaolo, zahvaljujući kojoj se u Zagrebu predstavljaju djela četvorice venecijanskih majstora veduta, među kojima i najvećih – Canaletta i Francesca Guardija te manje poznatih ali vrsnih slikara Marieschija i van Linta.

Izložba Vedute Venecije iz Zbirke umjetnina Intese Sanpaolo predstavlja slikarska ostvarenja majstora ovog žanra iz Gallerie d'Italia, Palazzo Leoni Montanari u Vicenzi. Riječ je o izuzetnoj zbirci venecijanskog baroknog slikarstva...

 

U EKSKLUZIVNOM PROSTORU ORANGERIE

Izložba Izazov moderne u Beču

Izložba Izazov moderne. Zagreb - Beč oko 1900., koja je održana u Galeriji Klovićevi dvori od 9. veljače do 8. svibnja ove godine, pozvana je u Galeriju Belvedere u Beču. Ta će ključna izložbena institucija Republike Austrije od 20. listopada 2017. do 18. veljače 2018. ugostiti adaptaciju ove izložbe u ekskluzivnom prostoru Orangerie. Izložba pokazuje presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i ukazuje na stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika.

Neki naši umjetnici, poput Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčića, Tomislava Krizmana ili Antonije Krasnik, participiraju u likovnome životu austro-ugarske prijestolnice, a neki se i afirmiraju te ranim opusom pripadaju korpusu bečke secesije, poput Ivana Meštrovića...

 

 

INTERVJU

 

 Pijanist Ivan Krpan: Uz glazbu se najbolje opuštam

Tek mu je dvadeset godina i pri kraju je studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Rubena Dalibaltayana, a početkom rujna postigao je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog pijanizma uopće – pobijedio je na velikom, prestižnom pijanističkom natjecanju „Ferruccio Busoni“.

  • Klavir je instrument koji služi za izražavanje i prenošenje ideja, on služi čovjeku. Svirajući klavir, čovjek stvara odnos s njime, odnos koji se gradi svaki dan, svakim trenutkom provedenim za klavirom...
  • Mislim da čovjek zbog mnogih stvari može zažaliti, ali zbog sviranja ne...

Na Akademiji ima puno talentiranih glazbenika, konkurentnih i na svjetskoj razini, ali ljudi to često ne znaju prepoznati...

 

 

ZAGREPČANI KOJE NE SMIJEMO ZABORAVITI

 

Samosvjestan vizionar i domoljub

Malo je Zagrepčana ostavilo tako vidljiv i opipljiv trag u povijesti grada Zagreba kakav je ostavio Većeslav Holjevac, hrvatski političar i jedan od najuspješnijih zagrebačkih gradonačelnika.

„Ni najsmjeliji prijašnji planeri nisu predviđali spuštanje grada na Savu, a pogotovo ne preko Save. Dugo su trajale rasprave, a onda se krenulo: Ulica proleterskih brigada, Beogradska, pa saobraćajnice preko Save, komunalije, Most slobode, Velesajam…“

Holjevac je bio svjestan da tadašnja struktura grada neće biti pogodna za industrijski razvoj, pa je počeo premještati industriju u okolicu. Najupečatljivija je bila izgradnja novog dijela Trnja: nova široka avenija, nova gradska vijećnica, izgradnja sveučilišne aleje...

 

OBLJETNICE

 

Vitalna institucija bogate povijesti

Vitalna institucija bogate povijesti

Matica hrvatska, najstarija hrvatska kulturna institucija, ujedno i najveći nakladnik knjiga i časopisa u Hrvatskoj, tijekom 2017. prigodnim manifestacijama slavi 175. godišnjicu osnutka prisjećajući se najslavnijih dana i velikana. Doista je nemoguće nabrojati sve knjige i časopise hrvatskih i svjetskih autora objavljene u izdanju Matice hrvatske, kao i skupove i akcije koje je organizirala te slavne osobe koje su joj dale pečat, pa se Matičina povijest ukratko može opisati tek podsjećanjem na ključna zbivanja i čelnike.

„Matica treba graditi i unapređivati osebujni hrvatski identitet sa sviješću i spoznajom toga da je on otvoren i dinamičan sklop, koji ima svoje stalne, ali i svoje povijesno promjenljive elemente“, istakao je akademik Stjepan Damjanović...

 

 

Trideset godina Muzeja Mimara

Mudra vladarica i reformatorica

Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara – Muzej Mimara otvoren je 17. srpnja 1987. na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu. Fundus se sastoji od zbirke umjetnina koju je slikar, restaurator i kolekcionar Ante Topić Mimara 1986. ostavio svojoj domovini, želeći da Muzej postane znanstveno-edukativno središte.

Muzej je tijekom godina prihvaćao brojne promjene koje su zahvaćale i muzejsku djelatnost. Bogat fundus omogućuje najraznovrsnija rješenja u ispunjavanju temeljnih premisa struke; studije, katalozi, popratne izložbe, predavanja, velike međunarodne izložbe, izložbe suvremenih hrvatskih umjetnika, promocije monografija, suradnja s drugim muzejima i ustanovama u Hrvatskoj i svijetu...

 

STOTA OBLJETNICA LIONS CLUBA

Vitezovi pomažu 200 milijuna ljudi godišnje

Osnivački sastanak Lions Cluba održan je 7. lipnja 1917. u Chicagu, gradu začetnika lajonizma, Melvina Jonesa. Međunarodna udruga Lions klubova danas je najveća humanitarna organizacija u svijetu s više od 1,4 milijuna članova u više od 47.000 klubova u 210 zemalja i regija.

Zagrebački Lionsi proveli su niz humanitarnih akcija u kojima stipendiraju mlade glazbenike, brinu se za slijepe i slabovidne, beskućnike, djecu s teškoćama u razvoju... Lionsi su u Hrvatskoj do sada doprinijeli s više od pet milijuna eura donacija kojima su opremane bolnice, škole, centri za obuku pasa...

  

 

Zvonko Špišić, velikan hrvatske šansone, slikar, boem, pjesnik i istinski zaljubljenik u Zagreb, napustio nas je 17. svibnja ove godine. Prenosimo intervju koji smo objavili u našem časopisu u rujnu 2008.

 

  • Jedan sam od rijetkih stanovnika ovoga grada, ne samo Trešnjevke, koji čitav život stanuje u kući u kojoj se rodio...
  • U ovome mi se gradu dogodilo sve što mi se moglo dogoditi. Završio sam školu, počeo karijeru pjevača i skladatelja, u ovom su se gradu rodila moja djeca, unučad, umrla moja supruga...

Prije trideset godina sam rekao svom prijatelju arhitektu, jer su se već onda počele događati krive stvari, da će arhitekti upropastiti Zagreb...

 

 

PRIJE 50 GODINA DINAMO JE POBIJEDIO U KUPU VELESAJAMSKIH GRADOVA

Najbolja momčad Branka Zebeca

Datum 6. listopada 1967. zauvijek će ostati upisan zlatnim slovima u bogatoj povijesti Nogometnog kluba Dinamo, zagrebačkog i hrvatskog nogometa uopće. Toga je dana prije točno pedeset godina tadašnji čelni čovjek svjetskog nogometa, predsjednik Fife Stanley Rous, na Elland Roadu u Leedsu uručio pokal pobjednika Kupa velesajamskih gradova Dinamovom kapetanu Slavenu Zambati. Dinamo je osvojio Kup pobjedom 2:0 u Zagrebu i odigravši 0:0 u uzvratu protiv Leeds Uniteda.

Branko Zebec došao je 1966. na mjesto prvog trenera i u samo godinu i pol stvorio jednu od najjačih momčadi u Europi; iz dan-danas neobjašnjenih razloga napustio je Dinamo prije dvije finalne utakmice i nije s nama doživio taj veliki uspjeh...

 

 

 

 

SELO ČEHI SLAVI 800 GODINA

Mala Češka pokraj Zagreba

Selo Čehi na jugozapadnom dijelu Grada Zagreba slavi 800. godišnjicu svog prvog spomena u povijesnim izvorima. Kao što je očito iz njegova imena, selo ima češke korijene i osnovali su ga doseljenici iz Češke. Iako danas u Čehima više nema stanovnika češke narodnosti, to je najstarije poznato češko naselje u Hrvatskoj, ujedno drugi dokaz rane prisutnosti Čeha na zagrebačkom području. Najstariji trag Čeha u Zagrebu nalazimo odmah na početku pisane povijesti grada, kad je za prvog biskupa Zagrebačke biskupije imenovan Čeh koji se zvao Duh.

Iako danas u Čehima više nema stanovnika češke narodnosti, to je najstarije poznato češko naselje u Hrvatskoj, ujedno drugi dokaz rane prisutnosti Čeha na zagrebačkom području...

 

 

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI

 

STUBIČKI GOLUBOVEC - KULTURNO DOBRO I PRIRODNA VRIJEDNOST

Tužan dvorac uz Poljanu mjesečeva sjaja

Kasnobarokno-klasicistički dvorac Golubovec u Donjoj Stubici dijeli sudbinu većine dvoraca sjeverne Hrvatske. Brojne su ga nedaće pratile u proteklih sedam desetljeća, od 1945. kad mu je prekinut stoljeće i pol dugi kontinuitet. Godine 2008. činio se izglednim novi život dvorca, kad je izrađena studija i idejno rješenje revitalizacije dvorskoga sklopa kojeg osim dvorca čine nekadašnje gospodarske građevine, perivoj, perivojna šuma i slikoviti okolni krajolik sjevernih obronaka Medvednice. Nažalost, ostalo je samo na ideji.

Dvorac se nalazi u slikovitu krajoliku blago valovitog terena na kojem se isprepleće perivoj s gajevima, šumama, livadama, oranicama, vinogradima, voćnjacima i obližnjim zaseocima...

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad
za ovu godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.